Većina predmeta naknade štete u Srbiji završi se bez suda. Osiguravajuće društvo utvrdi odgovornost, dostavi ponudu, oštećeni je prihvati i predmet se zatvara potpisom. Taj potpis se zove vansudsko poravnanje i pravno je mnogo teži nego što na prvi pogled izgleda.
Poravnanje se potpisuje jednom, a po pravilu gasi celo potraživanje po tom događaju. Ako se kasnije ispostavi da je popravka skuplja ili da posledice povrede traju duže, povratka nema. Zato je poravnanje dobro rešenje kada je ponuda realna, a rizično kada se potpisuje na brzinu.
Šta je vansudsko poravnanje
Vansudsko poravnanje je pisani sporazum između oštećenog lica i osiguravajućeg društva kojim se utvrđuje visina naknade i način isplate, bez pokretanja parnice. Zaključuje se po pravilima obligacionog prava, kao ugovor kojim strane uzajamnim popuštanjem prekidaju spor ili sprečavaju da spor uopšte nastane.
U praksi to izgleda ovako: osiguranje na osnovu prijave i dokumentacije formira predmet, uradi obračun i dostavi ponudu. Oštećeni ponudu prihvata potpisom, novac stiže na račun u roku koji je u sporazumu naveden, i predmet je zatvoren.
Sudsko i vansudsko poravnanje nisu isto
Sudsko poravnanje se zaključuje pred sudom, unosi u zapisnik i ima snagu pravnosnažne presude. Vansudsko poravnanje se zaključuje van suda i samo po sebi nije izvršna isprava. Ako druga strana ne isplati ono što je potpisala, naplata se traži u posebnom postupku, a sporazum služi kao dokaz o priznatom potraživanju.
Kada osiguranje nudi poravnanje
Ponuda najčešće stiže u dva trenutka. Prvi je odmah posle procene štete, kada je odgovornost jasna i dokumentacija kompletna. Drugi je kasnije, pošto oštećeni uloži prigovor na obračun ili najavi sudski postupak.
Iznos u prvoj ponudi retko je jednak iznosu u drugoj. Razlog je jednostavan: prva ponuda se pravi po internom obračunu društva, a druga tek pošto se taj obračun ospori argumentima i cenama rada i delova koje se stvarno plaćaju na tržištu.
Šta mora da sadrži vansudsko poravnanje
Sporazum koji staje na pola strane i sadrži samo iznos je loš sporazum. Uredno poravnanje ima najmanje ove elemente:
- podatke o štetnom događaju, broj predmeta i broj polise osiguranja štetnika,
- osnov potraživanja, dakle da li je reč o šteti na vozilu, o troškovima ili o naknadi zbog povrede,
- tačan iznos naknade, iskazan brojem i slovima, i račun na koji se isplata vrši,
- rok isplate izražen u danima od dana potpisivanja,
- jasno određenje šta se poravnanjem gasi, a šta ostaje otvoreno,
- potpise obe strane i datum zaključenja.
Klauzula o konačnosti je najvažniji red u sporazumu
Skoro svako poravnanje sadrži rečenicu da oštećeni nema daljih potraživanja prema osiguravajućem društvu po tom događaju. Ta rečenica je razlog zbog kog se sporazum ne potpisuje dok se ne zna puna slika štete.
Kod štete na vozilu puna slika postoji tek kada je poznat stvaran trošak popravke, uključujući oštećenja koja se vide tek kada se vozilo rastavi. Kod telesnih povreda puna slika postoji kada se lečenje završi i kada se zna da li ostaju trajne posledice. Potpis pre toga zatvara i onaj deo štete koji još nije nastao, pa se o naknadi nematerijalne štete po pravilu ne pregovara dok lečenje traje.
Vansudsko poravnanje ili tužba
Poravnanje ima dve prednosti koje sud nema: brzinu i predvidivost. Novac stiže u roku koji je unapred poznat, nema troškova postupka i nema čekanja na ročišta. Sud može da dosudi više, ali traje i nosi trošak koji se ne nadoknadi uvek u celosti.
Praktično pravilo glasi ovako: poravnanje se isplati kada je razlika između ponuđenog i realnog iznosa mala, a o tužbi za naknadu štete se razmišlja kada je ta razlika velika i kada postoji dokumentacija koja to potkrepljuje. Odluka se ne donosi po osećaju nego posle poređenja ponude sa obračunom stvarne štete.
Da li je vansudsko poravnanje izvršna isprava
Nije, osim ako nije sačinjeno u formi koja mu tu snagu daje. Sporazum potpisan samo između stranaka predstavlja dokaz o priznanju duga i o dogovorenom iznosu. Ako isplata izostane, na osnovu njega se pokreće postupak, ali se ne ide odmah na prinudnu naplatu.
Overa kod javnog beležnika
Kada se poravnanje sačini u formi javnobeležničkog zapisa sa klauzulom izvršnosti, ono dobija snagu izvršne isprave i naplata se traži neposredno. Kod osiguravajućih društava ta forma se retko koristi jer društva isplaćuju po potpisanom sporazumu. Overa dobija smisao kada se poravnanje zaključuje sa fizičkim licem, na primer kada šteta nastane bez polise.
Rokovi koje ne treba propustiti
Osiguravajuće društvo je dužno da se izjasni na odštetni zahtev u zakonskom roku. Ako se ne izjasni ili ponudu ne dostavi, otvara se put ka daljem postupku. Nezavisno od toga teče i rok zastarelosti, koji se računa od saznanja za štetu i za lice koje ju je prouzrokovalo. Pregovori sami po sebi ne zaustavljaju zastarelost, pa dugo dopisivanje ume da bude skupo.
Pre nego što potpišete
Tri teksta rešavaju većinu dilema koje se javljaju u trenutku kada ponuda stigne. Zašto osiguranje umanjuje procenu štete objašnjava odakle razlika u iznosu. Od čega zavisi odšteta za povredu pokazuje zašto se kod povreda ne žuri sa potpisom. Agencija ili advokat pomaže da odlučite kome uopšte dati punomoćje.
Ako vas zanima kako to izgleda u praksi, iskustva oštećenih pokazuju gde se najčešće gubi novac.
Najčešće greške pri potpisivanju
- Potpisivanje ponude na licu mesta, bez uvida u obračun po kom je iznos dobijen.
- Prihvatanje iznosa dok popravka nije ni započeta, pa se skriveno oštećenje otkrije kasnije.
- Zaključenje poravnanja za štetu na vozilu i propuštanje da se odvojeno reši naknada za povredu.
- Potpis bez upisanog roka isplate, pa se isplata odugovlači bez posledica.
- Odustajanje od prigovora zato što je ponuda stigla brzo, iako je obračun rađen po cenama rada nižim od tržišnih.
Kako se poravnanje priprema kada predmet vodi agencija
Posao počinje pre nego što ponuda stigne. Predmet se preuzima po punomoćju, dokumentacija se kompletira, a procena štete se radi nezavisno od obračuna osiguravajućeg društva. Kada ponuda stigne, poredi se sa tim obračunom i tek onda se odlučuje da li se prihvata ili se ulaže prigovor.
Predmet se ne preuzima bez jasnog pravnog osnova, a klijent u svakom trenutku zna šta je ponuđeno i zbog čega se ponuda prihvata ili osporava. Ako niste sigurni da li ponuda koju ste dobili odgovara stvarnoj šteti, proverite pravo na odštetu pre nego što potpišete. Ceo postupak naplate štete od osiguranja vodi se na teritoriji cele Srbije.
Česta pitanja
Može li se poravnanje poništiti posle potpisa
Samo izuzetno i pod strogim uslovima, na primer kada je zaključeno u zabludi ili pod prinudom, i to se utvrđuje u postupku. Praktično, na potpis treba gledati kao na konačnu odluku.
Da li moram da prihvatim prvu ponudu
Ne morate. Ponuda je predlog, ne obaveza. Rok za izjašnjenje postoji, ali se u tom roku može tražiti obrazloženje obračuna i uložiti prigovor.
Šta ako vozilo koje me je udarilo nije imalo osiguranje
Tada se zahtev podnosi Garantnom fondu, a postupak i dokumentacija razlikuju se od redovnog puta preko osiguranja štetnika.
Da li poravnanje mora da se overava
Kod osiguravajućih društava po pravilu ne mora. Overa se traži kada je potrebno da sporazum ima snagu izvršne isprave, najčešće kada se zaključuje sa fizičkim licem.